vi ste ovdje: libra libera > Čitaj! > libra libera #11 > pop kultura - radion > maša kolanović: ba

Maša Kolanović: Barbie. Igračka. Identitet. Ideologija

Zemlja okružena Barbie prstenom

Rijetko se koja igračka može pohvaliti ovako impresivnom biografijom : već u trinaestoj godini proizvodnje prodanim primjercima svog plastičnog tijela mogla je četiri puta okružiti zemaljsku kuglu, u 140 zemalja diljem svijeta dva primjerka njezina tijela prodaju se svake sekunde, a prosječna američka djevojčica ih ima deset. Ona je (uključujući i ostale aktere njezinoga svijeta) postmoderna muza mnogim umjetnicima bilo da se afirmativno ili subverzivno odnose prema njezinoj ikoničnosti . Postoje Barbie fan klubovi, Barbie siteovi, Barbie periodika, ali i Barbie Liberate Organization, razapete barbike i Barbie trofeji s odrezanim glavama. Na Barbie su kao na zapadnjačku she-devil 1995. u Kuvajtu islamski fundamentalisti bacili fatvu. Jednom je prilikom čak odjenula i istarsku narodnu nošnju.
Već iz ove na početku "satelitske snimke" zemljine kugle okružene Barbi prstenom možemo zaključiti kako je riječ o vrlo ambicioznoj igrački koja je, nesumljivo, i najimpoznatija ikona masovne kulture u razdoblju kasnog kapitalizma. Moram odmah priznati i da se ispod motiva analize koja slijedi krije subjekt upleten u cijelu priču odrastanja s Barbie u kojem je ona zaslužna za pink komadić u bricolageu vlastita identiteta.

Američka putovnica i kvaziistarski zavičaj

Naznačena masovnost u proizvodnji i konzumaciji Barbie lutke upućuje na zemlju i kulturu njezina porijekla koju Storey naziva najmasovnijim od svih masovnih društava . Riječ je, dakako, o Americi i američkoj popularnoj kulturi koja kako tvrdi Twitchell, brzo obilazi zemaljsku kuglu budući da sadrži nešto transkulturalno, čak transcedentalno , što se vrlo dobro može predočiti i “snimkom” Barbie prstena. Kulturalni tekst njezine prezentacije, identiteta, proizvodnje i potrošnje određuje što je to popularna kultura u svojoj masovnoj dimenziji. Masovna kultura svojom unifikacijskom tendencijom nerijetko prijeti visokoj i tradicionalnoj kulturi. Prateći prezentaciju Barbie proizvoda na hrvatskom kulturalnom prostoru, naišla sam na duhovitu inačicu navedene tvrdnje. Na naslovnici kataloga izložbe Od ordenja do simbola identiteta - priča o istarskom suveniru Etnografskog muzeja u Puli, Barbie i njezin pratioc Ken poslužili su kao modeli odjeveni u tradicionalnu istarsku narodnu nošnju. Takvo bi se kontekstualiziranje Barbie proizvoda pripadajućem masovnoj kulturi moglo promatrati kao simbolična gesta otpora na njezin ponuđeni unifikacijski identitet. Na pozadini istarskih životinjskih simbola boškarina i koze, Barbie i Ken odjeveni u male nošnje od vune i konoplje antiteza su diskursu koji ima tendenciju unificiranja kulturnih posebnosti. Nasmiješeni i samouvjereni Barbie i Ken u svojoj istarskoj verziji nimalo ne žale za svojim odjevno sintetičkim identitetom, no jedini problem njihove istarske maskerade je ilegalni kontekst koji im Mattel ne bi verificirao ni u Barbie fantaziji. Ovaj istarski Barbie san je tako subverzivan prema autentično Mattelovom. Unifikacijska i stereotipizacijska tendencija masovne kulture koja takvom prezentacijom na svojevrstan nači prijeti u ovom slučaju, tradicionalnoj istarskoj pučkoj kulturi, na duhovit je način disciplinirana u tekstu naslovnice izložbe. Iako je, dakle, identitet ambiciozne Barbie vezan uz američku prostornost, kao i kod većine melting pot Amerikanaca, njezin zavičaj je negdje drugdje. (Da odmah skinemo eventualne nedoumice: ne, to nije Istra!)

UrBarbie

UrBarbie je bila njemačka pornografska lutka Lilli za muškarce koju su Ruth i Elliot Handler "pročistili" od pornografskog sadržaja, nazvali je po svojoj kćerki Barbari i promovirali na američko tržište 60-ih. Promjenu identiteta doživjele su i još neke igračke na američkom tržištu koje su morale emigrirati iz svojih pradomovina. Primjerice, izvorni britanski medo medvjedić Winnie zvanim Pooh svojom tužnom životnom pričom oprimjeruje eksploataciju vlastita identiteta za potrebe globalnog tržišta. Autentičan britanski srednjoklasni medo Winnie morao se transformirati u holivudskog Winnija kako bi zadovoljio Disneyeve globalizacijske kriterije. Utješno rame suosjećanja Winniju može pružiti i Disneyeva Pochacontas koja je iz dvanestogodišnjakinje transformirana u dvadesetogodišnju zavodnicu. Winnie je postao nevina žrtva američkog imperijalizma, ali nobody minds, nobody cares kaže Colin Sparks u svom predavanju. Lilli je tako promijenila identitet u Barbie, ali je u tu svrhu morala žrtvovati svoju pornografsku karijeru koja se u prezentaciji njenog novog identiteta očito nije mogla tako lako zataškati. Upravo su ostaci pornografske prošlosti u reprezentaciji Barbikinog tijela s prenaglašenim seksualnim izgledom bili uzrok zazora kupovanja lutke od konzervativnijih roditelja, premda je zahtijev za lutkom od strane djece postojao. Slično iskustvo dijelim i ja, no moja je omiljena igračka ipak pronašla put do dječije sobe zaslugom brižnih stričeva iz Amerike. Među plišanim igračkama, plastičnim beštekom, malom šivaćom mašinom i ostalim bebama moja prva Barbie se osjećala vrlo usamljeno. Posebice je bila isprovocirana bebom Dadom - lutkom novorođenčeta u prirodnoj veličini. Svojim američkim naglaskom rekla je sebi, meni i tisućama djevojčica diljem svijeta: Dada' s gone! Barbie je bila prva igračka- feministkinja koja je dizala prašinu stereotipnih dječjih igraonica.

Revolucionarna Barbie
ylibra libera > Čitaj! > Libra Libera#11 > Pop kultura -_radionica kulturalnwh studija > Maša Kolanović: Barbie. Igrača. Identitet. Ideologijal Maids blibra libera > Čitaj! > Libra Libera#11 > Pop kultura -_radionica kulturalnwh studija > Maša Kolanović: Barbie. Igrača. Identitet. Ideologijak g g g Maids Maids Maids